Modul 1 · 1.1
Što se događa kada kliknete Pošalji
Modul 1: Kako funkcionira Vaša e-pošta · Vrijeme čitanja: 9 min
Cilj učenja: Nakon ove lekcije moći ćete objasniti kojim putem e-poruka putuje od gumba Pošalji do mape Pristigla pošta kod primatelja i moći ćete pokazati razliku između omotnice i zaglavlja e-poruke.
Ključni pojmovi: webmail, poslužitelj e-pošte, SMTP, MX zapis, IMAP, omotnica, zaglavlja, Return-Path, Received, Message-ID, SPF, DKIM, DMARC
Webmail je program za e-poštu u Vašem pregledniku
Vaša e-pošta nije spremljena u Vašem pregledniku, a ni na Vašem računalu. Nalazi se na poslužitelju e-pošte: računalu koje radi danju i noću, prima e-poštu, sprema je i prosljeđuje dalje. Da biste tu e-poštu čitali, trebate program za e-poštu. To može biti Outlook, aplikacija za e-poštu na Vašem telefonu ili webmail.
Webmail je jednostavno program za e-poštu koji radi u Vašem pregledniku. Kod WebOké to je Roundcube. Roundcube sam po sebi nije poslužitelj e-pošte. On u Vaše ime razgovara s poslužiteljem e-pošte, istim jezicima koje koriste Outlook ili Apple Mail:
- IMAP za čitanje, premještanje i brisanje e-pošte;
- SMTP za slanje e-pošte.
Ako nešto ne radi u webmailu, uzrok često nije sam webmail, nego ono što poslužitelj radi ili javlja natrag. I obrnuto: ako slanje radi u webmailu, a u Vašem programu za e-poštu ne radi, problem je u postavkama tog programa.
Od gumba Pošalji do mape Pristigla pošta u pet koraka
Ivana Kovačić (ivana@example.com) vodi cvjećarski atelje. Svom klijentu Emiru (emir@example.net) šalje ponudu za vjenčani buket. Evo što se događa kada klikne Pošalji.
- Predaja vlastitom poslužitelju. Webmail putem SMTP-a predaje poruku Ivaninom poslužitelju e-pošte. To se naziva i predaja ili submission. Ivana se pritom mora prijaviti, jer bi inače svatko mogao koristiti njezin poslužitelj za slanje neželjene pošte. Programi za e-poštu za to koriste port 465 ili 587, uz šifriranje. Webmail tvrtke WebOké šalje poštu putem istog poslužitelja na koji ste prijavljeni.
- Traženje puta. Ivanin poslužitelj gleda dio Emirove adrese iza znaka @: example.net. U DNS-u traži MX zapis te domene. Taj zapis govori koji poslužitelj prima e-poštu za example.net.
- Isporuka. Ivanin poslužitelj uspostavlja vezu s tim primajućim poslužiteljem i isporučuje mu poruku, ponovno putem SMTP-a. Između poslužitelja to se odvija na portu 25.
- U poštanski sandučić. Primajući poslužitelj provjerava poruku (postoji li adresa, je li to neželjena pošta?) i stavlja je u Emirov poštanski sandučić, u mapu Pristigla pošta ili u mapu neželjene pošte.
- Čitanje. Emir otvara svoj program za e-poštu ili webmail. On putem IMAP-a dohvaća poruku i prikazuje je.
Svaki korak može zasebno poći po zlu. Zato poruka o pogrešci uvijek daje naznaku o mjestu problema: se Ivana nije mogla prijaviti na vlastiti poslužitelj (korak 1), njezin poslužitelj nije pronašao primatelja (korak 2 ili 3) ili je primajući poslužitelj odbio poruku (korak 4)?
Omotnica i pismo: dvije vrste adresa
E-poruka nalikuje pismu u omotnici. Poslužitelji gledaju samo omotnicu. Vi i Emir uglavnom vidite pismo.
Omotnica nastaje tijekom SMTP razgovora između dvaju poslužitelja. Poslužitelj koji šalje najprije kaže od koga poruka dolazi (naredba MAIL FROM), a zatim kome je namijenjena (RCPT TO). Tek nakon toga slijedi sama poruka. Adresa pošiljatelja na omotnici je adresa na koju stižu poruke o pogrešci. Pri posljednjoj isporuci primajući poslužitelj stavlja je na vrh poruke kao Return-Path.
Pismo počinje zaglavljima (headers): redovima s nazivom, dvotočkom i vrijednošću. Najpoznatija su:
- From: pošiljatelj kojeg vidite u svom programu za e-poštu;
- To i Cc: primatelji koje vidite;
- Subject: predmet;
- Date: trenutak slanja, prema satu u programu pošiljatelja;
- Message-ID: jedinstvena oznaka ove poruke. Odgovori se pozivaju na nju, pa tako program za e-poštu zna koje poruke pripadaju zajedno.
Omotnica i zaglavlja ne moraju biti isti. Ako Ivana pošalje poruku sa svojim kolegom Lukom (luka@example.com) u polju Bcc, Luka se nalazi na omotnici, ali ne i u zaglavljima. Zato Emir ne vidi da Luka također čita poruku. Isto tako, bilten često ima Return-Path kod servisa za slanje biltena, dok je u From adresa trgovine. Poruke o pogrešci tada stižu servisu.
Redovi Received: putni dnevnik e-poruke
Svaki poslužitelj koji primi e-poruku mora joj dodati zaglavlje Received, i to na vrh. Tako e-poruka usput sastavlja putni dnevnik. Najviši red Received je dakle posljednji korak, a najniži prvi. Čitate ih odozdo prema gore.
Ovako otprilike izgledaju zaglavlja Ivanine poruke kod Emira (skraćeno):
Return-Path: <ivana@example.com>
Received: from mail.example.com (mail.example.com [192.0.2.10])
by mx.example.net with ESMTPS
for <emir@example.net>; Tue, 10 Nov 2026 10:15:04 +0100
Received: from webmail.example.com ([192.0.2.20])
by mail.example.com with ESMTPSA
for <emir@example.net>; Tue, 10 Nov 2026 10:15:02 +0100
From: Ivana Kovačić <ivana@example.com>
To: Emir <emir@example.net>
Subject: Ponuda za vjenčani buket
Date: Tue, 10 Nov 2026 10:15:01 +0100
Message-ID: <20261110091501.a1b2c3@example.com>Najprije pročitajte najniži red Received. Webmail je predao poruku poslužitelju mail.example.com. Slova ESMTPSA znače: šifrirano (S) i uz prijavu (A). Zatim je mail.example.com proslijedio poruku poslužitelju mx.example.net, Emirovom poslužitelju. Dio iza "from" je poslužitelj koji je ponudio poruku, a dio iza "by" poslužitelj koji ju je primio. Vremena pokazuju koliko je trajao svaki korak.
Jedna zamka: pošiljatelj može prije slanja sam dodati lažne redove na dno. Zato prije svega vjerujte gornjim redovima, koje su napravili poslužitelji koje poznajete, primjerice poslužitelj Vašeg vlastitog pružatelja usluge.
Zašto se From može krivotvoriti
Protokol SMTP osmišljen je u vrijeme kada su svi vjerovali jedni drugima. Ništa u samom protokolu ne provjerava je li pošiljatelj u From stvaran. Prevarant stoga može poslati poruku s From: ivana@example.com, a da nema nikakve veze s Ivanom.
Zbog toga su kasnije uvedene tri provjere koje vlasnik domene postavlja u svom DNS-u:
- SPF navodi koji poslužitelji smiju slati e-poštu s adresom pošiljatelja na omotnici iz te domene.
- DKIM stavlja digitalni potpis na poruku. Primatelj ga provjerava ključem iz DNS-a domene koja je potpisala poruku.
- DMARC povezuje te dvije provjere s domenom koju vidite u From i određuje što primatelj treba učiniti ako provjera ne uspije: ništa, premjestiti poruku u neželjenu poštu ili je odbiti.
O tome se brine administrator domene, a ne Vi kao korisnik webmaila. Kako to točno funkcionira, naučit ćete u tečaju E-pošta u redu. Za sada je dovoljno znati da prikazano ime pošiljatelja ništa ne dokazuje i da u zaglavljima možete vidjeti jesu li te provjere uspjele (lekcija 2.2).
Poslano još ne znači i stiglo
Ako se Vaša poruka nalazi u mapi Poslano, sa sigurnošću znate samo jedno: Vaš vlastiti poslužitelj ju je primio (korak 1). Sve ostalo događa se nakon toga, ponekad tek mnogo kasnije.
- Primajući poslužitelj može privremeno odbiti poruku. Neki poslužitelji od nepoznatog pošiljatelja najprije traže da pokuša ponovno kasnije (greylisting). Vaš poslužitelj tada pokušava ponovno, ponekad danima, i javlja Vam ako i dalje ne uspijeva.
- Primajući poslužitelj može trajno odbiti poruku, primjerice zato što adresa ne postoji ili je poštanski sandučić pun. Tada Vam stiže poruka o pogrešci (bounce, lekcija 8.4).
- Poruka može stići, ali završiti u mapi neželjene pošte. Tada ne dobivate nikakvu obavijest.
Ako Ivana čeka odgovor koji ne stiže, najprije provjerava ima li poruke o pogrešci u njezinoj mapi Pristigla pošta, a zatim moli Emira da pogleda u svoju mapu neželjene pošte.
U praksi: ovako to funkcionira u webmailu
U webmailu zaglavlja poruke vidite pomoću gumba Zaglavlja iznad poruke ili putem Više > Prikaži poruku u izvornom obliku. Lekcija 2.2 detaljnije obrađuje tu temu. Kako webmail i Vaš program za e-poštu zajedno prikazuju istu poštu, pročitajte u priručniku za Roundcube, u odjeljku Što je webmail. U drugim webmail servisima, poput Gmaila ili Outlook.coma, to funkcionira slično, samo se gumb ondje drukčije zove (u Gmailu na primjer Prikaži izvornik).
Sažetak
- Webmail je program za e-poštu u Vašem pregledniku. S poslužiteljem e-pošte komunicira putem IMAP-a (čitanje) i SMTP-a (slanje).
- E-poruka putuje s Vašeg vlastitog poslužitelja do poslužitelja koji je naveden u MX zapisu domene primatelja.
- Omotnica (MAIL FROM, RCPT TO, kasnije Return-Path) namijenjena je poslužiteljima, a zaglavlja (From, To, Subject, Date, Message-ID) ljudima i programima.
- Svaki poslužitelj dodaje red Received na vrh; čitate ih odozdo prema gore.
- From se može krivotvoriti; SPF, DKIM i DMARC otežavaju krivotvorenje. Poslano ne znači i stiglo.
Kviz
Zadatak
Zadatak A1.1: Čitanje zaglavlja. Materijal kopregels-1.txt nalazi se ispod ovog zadatka: zaglavlja stvarne, ali anonimizirane poruke. Pročitajte ih odozdo prema gore i upišite: domenu u From, domenu iz Return-Path, koliko redova Received postoji i koji je poslužitelj posljednji primio poruku (najviši red Received, dio iza "by"). Program uspoređuje Vaše odgovore s ključem odgovora i za svako pitanje pokazuje je li točno, uz objašnjenje gdje ste to mogli pronaći u zaglavljima.
Daljnje čitanje
Gdje su navedeni koraci u webmailu, oni vrijede za webmail tvrtke WebOké; u drugim webmail servisima to funkcionira slično.
- Roundcube Webmail 1.1: Što je webmail?
- Objašnjenje postupka slanja e-pošte / SMTP
- Pregledavanje i čitanje zaglavlja (headera) e-poruke
- Besplatni tečaj E-pošta u redu: postavljanje i uredno primanje poruka 1.1: Putovanje jedne e-poruke
- Besplatni tečaj E-pošta u redu: postavljanje i uredno primanje poruka 1.5: Čitanje zaglavlja poruke: odakle je ova poruka zapravo stigla?
- Besplatni tečaj E-pošta u redu: postavljanje i uredno primanje poruka 4.1: Zašto e-mail završi u spamu
- RFC 5321, Simple Mail Transfer Protocol (na engleskom): https://www.rfc-editor.org/rfc/rfc5321
- RFC 5322, Internet Message Format (na engleskom): https://www.rfc-editor.org/rfc/rfc5322
