Povijest naziva domene

Upisujete ih svaki dan ne razmišljajući o tome: weboke.nl, wikipedia.org, google.com. No odakle zapravo dolazi takav naziv domene? Tko je smislio da računala trebaju dobiti ime, koja je ekstenzija bila prva i koji je naziv domene bio broj jedan na cijelom svijetu? U ovom članku vodimo Vas od telefona na stolu u Kaliforniji do današnjih više od 400 milijuna naziva domena. Usput ćemo prolaziti kroz podmetač za pivo, računalo veliko poput hladnjaka i Nizozemca koji je ručno registrirao deset tisuća naziva domena.

Prije naziva domene: jedan popis za cijeli internet

Sedamdesetih godina internet još nije postojao. Postojala je mreža ARPANET, mreža od nekoliko desetaka računala sveučilišta i američkog Ministarstva obrane. Svako je računalo imalo broj, a budući da nitko ne može pamtiti brojeve, dobila su i ime. Ta su imena bila zapisana u jednoj tekstualnoj datoteci: HOSTS.TXT.

Tu je datoteku održavala Elizabeth "Jake" Feinler i njezin tim iz Network Information Centera pri SRI-ju u Kaliforniji. Ako ste željeli priključiti novo računalo ili promijeniti ime, nazvali biste NIC tijekom uredovnog vremena, a Jake ili kolega unijeli bi promjenu. Nakon toga je svako računalo na mreži moralo ponovno preuzeti cijelu datoteku. Dok je bilo samo nekoliko stotina računala, to je funkcioniralo bez problema. Oko 1983. godine bilo je toliko računala da se datoteka mijenjala gotovo svakodnevno, imena su se sudarala, a samo preuzimanje datoteke zauzimalo je velik dio mrežnog prometa.

1983: Paul Mockapetris crta stablo

Rješenje je došlo od Paula Mockapetrisa, istraživača na Sveučilištu Južne Kalifornije. U studenome 1983. opisao je Domain Name System u dva dokumenta, RFC 882 i RFC 883. Njegov kolega Jon Postel, koji je vodio evidenciju brojeva i imena interneta, zamolio ga je da pet konkurentskih prijedloga spoji u jedan sustav.

Mockapetrisova je ideja zapravo vrlo jednostavna: umjesto jednog popisa koji svi moraju održavati, napravite stablo. Na vrhu je korijen, ispod njega ekstenzije, a ispod svake ekstenzije nazivi. Svaka je grana odgovorna za svoj dio. Usporedite to s poštanskom adresom: država zna koji grad, grad zna koju ulicu, ulica zna koju kuću. Nitko ne mora poznavati sve adrese na svijetu, a pošta ipak stiže na odredište. Taj sustav i danas koristimo, s milijardama pretraga dnevno. Samo SIDN, upravitelj ekstenzije .nl, dnevno odgovori na oko četiri milijarde upita.

Godinu dana kasnije četvero je studenata u Berkeleyju napisalo prvi softver koji je sustav zaista pokrenuo, BIND. Njegova novija inačica i danas radi na velikom dijelu svih poslužitelja imena u svijetu.

1. siječnja 1985: prve ekstenzije

Koja je ekstenzija zapravo bila prva? To je neriješeno. Dana 1. siječnja 1985. istovremeno je pokrenuto prvih sedam ekstenzija: .com, .net, .org, .edu, .gov, .mil i .arpa. Nazivi su godinu dana ranije utvrđeni u dokumentu RFC 920, a smislio ih je tim Jake Feinler: .com za tvrtke (commercial), .org za organizacije, .edu za sveučilišta, .gov za američku vladu, .mil za vojsku. Bila je 1985. godina i internet je još uvijek bio toliko američki da nikome nije bilo čudno što je "vlada" jednostavno značila američku vladu.

Tek je u studenome 1988. dodana osma, .int, na zahtjev NATO-a. Nakon toga je dvanaest godina bilo mirno.

15. ožujka 1985: symbolics.com, prvi od svih

A sada pitanje koje svi žele znati: koji je naziv domene bio prvi od svih? To je symbolics.com, registriran 15. ožujka 1985. od strane tvrtke Symbolics iz Cambridgea u Massachusettsu. Symbolics je gradio takozvane Lisp-strojeve, računala za istraživače umjetne inteligencije. Takav je stroj bio otprilike veličine hladnjaka. Zanimljiv detalj: njihova su računala izradila animacije za nekoliko filmova Zvjezdanih staza, a tvrtka se spominje i u romanu Jurski park.

Koliko je to bilo posebno, vidi se po tempu koji je uslijedio. Tijekom cijele 1985. godine registrirano je točno šest .com naziva domena: nakon Symbolicsa uslijedili su bbn.com (24. travnja), think.com (24. svibnja), mcc.com (11. srpnja), dec.com (30. rujna) i northrop.com (7. studenoga). Godine 1986. stigla su velika imena: xerox.com, hp.com, ibm.com, sun.com, intel.com i att.com. Apple je registrirao apple.com 19. veljače 1987., Microsoft se pridružio tek 2. svibnja 1991., amazon.com je stigao 1. studenoga 1994., a google.com 15. rujna 1997. Zanimljivo je da je facebook.com postojao već od 29. ožujka 1997., osam godina prije nego što ga je Facebook kupio. Godine 1992., sedam godina nakon početka, još nije bilo ni 15.000 .com naziva domena. Danas ih je više od 166 milijuna.

Sama tvrtka Symbolics odavno više ne postoji, ali naziv domene postoji i dalje. U kolovozu 2009. symbolics.com prodan je investitoru u nazive domena, a domena je i danas dostupna na internetu kao svojevrstan mali spomenik.

Radi potpunosti: Skandinavci sa svojom domenom nordu.net tvrde da imaju najstariji naziv domene na svijetu, jer je postojala već 1. siječnja 1985. Međutim, to je bio dan kada su same ekstenzije stvorene, a nordu.net je bio naziv mrežnog čvora, a ne obična registracija. Symbolics.com je prvi naziv domene koji je tvrtka doista zatražila i dobila.

I druge su ekstenzije imale svoju prvu domenu. Dana 24. travnja 1985. pet je sveučilišta istovremeno dobilo .edu naziv (berkeley.edu, cmu.edu, purdue.edu, rice.edu i ucla.edu), u lipnju 1985. css.gov je bio prvi vladin naziv, a 10. srpnja 1985. tvrtka Mitre registrirala je prvi .org: mitre.org.

Podmetač za pivo u Amsterdamu: kako su države dobile vlastitu ekstenziju

Sve su te ekstenzije bile američke. U Centru za matematiku i informatiku (CWI) u Amsterdamu Teus Hagen i Piet Beertema smatrali su to pomalo čudnim. Hagen je 2026. godine ispričao NOS-u kako je to teklo: smatrali su da su .edu, .gov i .com previše američki, pa su na podmetaču za pivo skicirali ekstenzije .nl i .be, prema oznakama država na automobilskim registarskim pločicama. Budući da Njemačka na svojim pločicama koristi samo jedno slovo (D), što je bilo premalo, odlučili su se za dva slova. "Na svakom kamionu vidim svoj potpis", kaže Hagen još uvijek ponosno.

Službenom osnovom postao je postojeći ISO popis dvoslovnih oznaka država. Jon Postel dodjeljivao je ekstenzije prema jednostavnom pravilu: tko god je prvi ozbiljno zatražio ekstenziju svoje države i bio spreman preuzeti odgovornost za nju, taj bi je i dobio. Tako je cijeli svijet u nekoliko godina podijeljen, bez ugovora, bez sastanaka, putem e-pošte.

Na papiru je .us bila prva ekstenzija države, stvorena 15. veljače 1985. Zatim su uslijedile .uk i .gb 24. srpnja 1985. (Britanci su u vlastitoj mreži već koristili "uk" i nisu željeli prijeći na službenu oznaku gb, koja stoga nikada nije zaživjela), .il za Izrael 24. listopada 1985. te .au za Australiju 5. ožujka 1986. No te su prve ekstenzije bile ograničene ili još zapravo nisu bile u uporabi. Prva ekstenzija države koja je izvan Sjedinjenih Američkih Država stvarno počela funkcionirati bila je .nl.

25. travnja 1986: Nizozemska dobiva .nl

Piet Beertema, administrator sustava pri CWI-ju, u proljeće je 1986. napisao formalni zahtjev Jonu Postelu. Očekivao je dugotrajan postupak. Dva tjedna kasnije stigao je odgovor koji je u biti glasio: odobreno, samo izvolite. Beertema je, kako je sam rekao, bio "doista zapanjen". Postel mu je još napisao da je prvi koji je registrirao nacionalnu ekstenziju. Dana 25. travnja 1986. .nl je postala stvarnost.

Dana 1. svibnja 1986. Beertema je registrirao prvi .nl naziv domene, i već ste pogodili: cwi.nl, za svog vlastitog poslodavca. Taj naziv i danas postoji. Tko god pogleda whois podatke SIDN-a, uostalom će vidjeti datum 30. travnja, Dan kraljice. To je zato što je SIDN 2012. godine prešao na svjetsko vrijeme UTC, zbog čega su se svi stari datumi registracije pomaknuli za jedan dan. Beertema tvrdi da je bio 1. svibnja i da je on sam bio prisutan.

Drugi .nl naziv bio je hse.nl Visoke škole Eindhoven, 17. svibnja 1986. Prvih deset naziva bili su redom sveučilišta, visoke škole i istraživački instituti. Prva velika tvrtka bila je Philips, s philips.nl 24. rujna 1986. To nije prošlo bez poteškoća: nekoliko se osoba prijavilo za naziv Philips, a Beertema je sam morao odlučiti tko će ga dobiti. Između 1986. i 1991. ukupno je registrirano manje od sto .nl naziva domena.

Kako je to registriranje izgledalo? Zahtjev bi stigao e-poštom, Beertema bi ga pročitao i ručno unio naziv u tekstualnu datoteku na svom računalu. Sam je to, s dozom ironije, nazivao "najsuvremenijom tehnologijom". Deset je godina to radio sam, ukupno oko deset tisuća naziva domena. Također je izradio paket za samostalnu izradu pomoću kojega su kolege u drugim europskim zemljama mogle postaviti vlastitu ekstenziju. Unutar nekoliko godina gotovo je cijela Europa imala vlastitu ekstenziju. Dana 17. studenoga 1988. u 14:28 sati priključio je Nizozemsku, kao jednu od prve dvije države, na NSFNET, preteču interneta kakvog danas poznajemo. Ne naziva ga se bez razloga Godfather of .nl, kumom .nl ekstenzije. I danas upravlja web-mjestom godfatherof.nl.

Godine 1996. Beertemi je sve to samostalno postalo stvarno previše ("malo je izmaklo kontroli", rekao je sam o tome). Dana 31. siječnja 1996. CWI, SURFnet i NLnet stoga su osnovali SIDN, Zakladu za registraciju internetskih domena Nizozemske, koja od tada brine o svim .nl registracijama. Od 1. travnja 1996. .nl naziv domene po prvi je put koštao novac. A tek su 2003. i privatne osobe smjele registrirati .nl naziv domene; prije toga je bilo potrebno biti upisan u registar Gospodarske komore.

1991: web čini naziv domene slavnim

Do početka devedesetih godina nazivi domena bili su stvar istraživača i administratora sustava. To se promijenilo kada je Tim Berners-Lee u CERN-u osmislio World Wide Web i objavio ga 1991. godine. Odjednom je svatko imao razlog za pamćenje adrese, a naziv domene postao je zaštitni znak. Godine 1995. američka je vlada odlučila da registracija više nije besplatna: tvrtka Network Solutions smjela je naplatiti 100 dolara za dvije godine. Godine 1998. osnovan je ICANN kako bi upravljao cijelim sustavom, a 2000. godine Verisign je kupio tvrtku Network Solutions za 21 milijardu dolara. Tvrtku koja je 1995. godine promijenila vlasnika za samo 4,7 milijuna dolara.

I u Nizozemskoj je sve išlo brzo. Milijunti .nl naziv domene registriran je 19. prosinca 2003. (verzeker-online-zelf.nl), dvomilijunti 10. kolovoza 2006. (shop4business.nl), petmilijunti 2012. godine, a šestomilijunti 18. lipnja 2020. (deyogiclub.nl). Danas postoji više od šest milijuna .nl naziva domena, čime je Nizozemska četvrta ekstenzija države na svijetu. Oko sedamdeset posto svih nizozemskih web-mjesta koristi .nl naziv. Najskuplji .nl naziv domene ikada bio je vakantie.nl, prodan 2007. godine za 2,5 milijuna eura.

Naziv domene kao zlatni rudnik

Tamo gdje su nazivi rijetki, njima se trguje. Najskuplji naziv domene čija je cijena poznata jest ai.com: prodan 2025. godine za 70 milijuna dolara. Prije toga je na vrhu bio voice.com, kupljen 2019. godine za 30 milijuna dolara. Druge vrhunske prodaje: 360.com (17 milijuna, 2015.), chat.com (15,5 milijuna, 2023.), sex.com (13 milijuna, 2010.) i hotels.com (11 milijuna, već 2001. godine). Za usporedbu: novi .nl naziv domene kod WebOké stoji svega nekoliko eura godišnje. Jedino morate biti brži od ostalih.

Nove ekstenzije: od .info do .amsterdam

Petnaest je godina ostalo pri izvornim ekstenzijama i oznakama država. U studenome 2000. ICANN je odabrao prve nove: .info, .biz, .name, .pro, .aero, .coop i .museum. Godine 2004. uslijedile su, među ostalim, .mobi, .travel, .jobs i .cat (za Kataloniju, ne za mačke). Dana 5. svibnja 2010. prve su ekstenzije u drugom pismu postale aktivne, na arapskom za Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, a nešto više od tjedan dana kasnije uslijedila je i ruska .рф.

Velika je promjena nastupila 2012. godine, kada je ICANN sustav otvorio za svakoga tko ima dobar plan i dovoljno debelu lisnicu. Pristiglo je 1.930 zahtjeva. Prve su nove ekstenzije potpisane u srpnju 2013., a u veljači 2014. .guru je kao prva latinična novopridošlica krenula uživo. Nizozemska je sudjelovala: .frl za Frizland postoji od 22. kolovoza 2014., a .amsterdam od 20. studenoga 2014. Danas postoji više od 1.200 generičkih ekstenzija, od .app do .zuerich.

Internet u brojkama

Sredinom 2026. godine svijet je prvi put brojao više od 400 milijuna naziva domena: točnije, 401,6 milijuna. Od toga je 166,6 milijuna .com naziva, a 148,6 milijuna ekstenzija država. Najveća je ekstenzija države .de s više od 17 milijuna naziva; .nl je s više od šest milijuna na četvrtom mjestu. Nije loše za podmetač za pivo.

A što je s weboke.nl?

Naravno da smo to provjerili. Weboke.nl je registriran 22. travnja 2005. To je točno tri dana prije devetnaestog rođendana ekstenzije .nl, i šest dana prije nego što je zaživjela ekstenzija .eu: ta je ekstenzija stvorena tek 28. travnja 2005. Weboke.nl je dakle stariji od europske ekstenzije, stariji od Twittera i stariji od iPhonea. U trenutku naše registracije postojalo je otprilike milijun i pol .nl naziva domena; dvomilijunti naziv stigao bi tek više od godinu dana kasnije. Uz cwi.nl smo tek mladunče, ali u godinama naziva domena u međuvremenu smo postali ugledan dvadesetogodišnjak.

Povijest ukratko

• 1974.: jedna tekstualna datoteka, HOSTS.TXT, sadrži sva imena računala ARPANET-a.
• Studeni 1983.: Paul Mockapetris opisuje Domain Name System.
• 1. siječnja 1985.: .com, .net, .org, .edu, .gov, .mil i .arpa postaju aktivni.
• 15. veljače 1985.: .us na papiru postaje prva ekstenzija države.
• 15. ožujka 1985.: symbolics.com, prvi naziv domene uopće.
• 25. travnja 1986.: Nizozemska dobiva .nl, prvu funkcionalnu ekstenziju države izvan SAD-a.
• 1. svibnja 1986.: cwi.nl, prvi .nl naziv domene.
• 1991.: World Wide Web čini nazive domena zanimljivima svima.
• 1995.: registracija po prvi put košta novac, 100 dolara za dvije godine.
• 31. siječnja 1996.: SIDN preuzima .nl od Pieta Beerteme.
• 1998.: osnovan je ICANN.
• 19. prosinca 2003.: milijunti .nl naziv domene.
• 22. travnja 2005.: weboke.nl.
• 28. travnja 2005.: .eu.
• 5. svibnja 2010.: prve ekstenzije u nelatiničnom pismu.
• 2014.: stotine novih ekstenzija, uključujući .frl i .amsterdam.
• 2026.: više od 400 milijuna naziva domena diljem svijeta, .nl slavi 40. rođendan.

Sve ekstenzije država s njihovim datumom nastanka

U nastavku se nalaze sve 248 ekstenzija država koje danas postoje, poredane od najstarije do najmlađe, s datumom kada je IANA (organizacija koja upravlja korijenom interneta) stvorila tu ekstenziju. To je trenutak od kojeg je pod tom ekstenzijom prvi put bilo moguće registrirati nazive domena; prvi stvarni naziv obično je uslijedio unutar nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako tražite određenu državu, upotrijebite funkciju pretraživanja u Vašem pregledniku (Ctrl+F ili Cmd+F).

Izvori

• SIDN: 40 godina .nl domene i prekretnice SIDN-a
• NOS: Četrdeseti rođendan .nl
• IANA Root Zone Database (datumi nastanka svih ekstenzija, dohvaćeno u listopadu 2026.)
• Wikipedia: najstariji nazivi domena, Domain Name System i .nl
• Verisign Domain Name Industry Brief, drugo tromjesečje 2026.